|
Post by Miroslav Huzjak on Nov 14, 2010 20:01:35 GMT -5
Na Likovnoj akademiji ne postoji doktorski studij vezan uz likovni odgoj, a magistarski je vjerojatno naprosto diplomski studij (3+2). Takvo nešto neæe se na doktorskoj razini još neko vrijeme otvarati nigdje u Hrvatskoj, je u našoj zemlji još ne postoji niti jedan doktor znanosti s podruèja likovne metod**e. Ali, nas nekoliko je to upisalo u Ljubljani, pa se kroz neki broj godina nadamo novim moguænostima. Ovih smo dana imali meðunarodni simpozij na temu likovne edukacije, pa je veæ i to neka novost.
|
|
|
Post by Freda on Nov 21, 2010 13:55:08 GMT -5
Koliko sam shvatila, u bolonjskom sustavu vise ne postoje klasicni postdiplomski studiji vec se nakon zavrsenih 3+2 stjece zavanje mr. Sljedeca razina je upisivanje doktorata. No, voljela bih znati kako je omoguceno upisivanje postdiplomskih specijalistickih studija za one koji su diplomirali prije uvodjenja bolonjskog sustava (cetverogodisnje sveucilisne studije)?
|
|
|
Post by Miroslav Huzjak on Dec 10, 2010 5:59:26 GMT -5
Doktorski studij traje tri umjesto dvije godine, a na prvoj se godini polažu ispiti koji zamjenjuju magisterij.
|
|
|
Post by ana on Sept 7, 2011 15:46:04 GMT -5
Stranice su Vam stvarno super. Lani sam radila u prvom razredu i puno ste mi pomogli kako u planiranju, tako i u samom izvoðenju nastavnih sati. Jako sam zadovoljna uratcima moje djece, a i oni su zadovoljni jer je sve puno zabavnije. Moj prijedlog za buduæi rad je da nas savjetujete kako korelirati likovni s drugim predmetima. Ja sam do sad korelirala likovni na naèin da sam za motiv izabirala nešto što je povezano sa gradivom hrvatskog ili prirode. Meðutim, ovaj put sam odluèila spojiti ponavljanje iz prirode i likovni i napraviti veliki plakat s temom jesen. Puno sam tražila ideje za vizuelni identitet neèeg takvog, ali na kraju nisam uspjela ništa pronaæi pa sam osmislila sama. Zadovoljna sam ishodom, ali ipak mislim da bi bilo bolje da sam mogla ukrasti još poneku iskušanu ideju. Bilo bi lijepo kad bi postojala moguænost za uèitelje da uploadaju fotografije uspješnih radova svojih uèenika, tako da to može drugim kolegicama i kolegama pomoæi u radu. U svakom sluèaju, stranice su Vam za svaku pohvalu... Hvala
|
|
odHNOSa do Kurikuluma
Guest
|
Post by odHNOSa do Kurikuluma on Nov 14, 2011 16:22:02 GMT -5
Kao učitelj likovne kulture (5.-8.r) dobio sam zadatak sastaviti službeni dokument pod nazivom ''Okvirni elementi, načini i postupci vrednovanja, te privremeni kriteriji ocjenjivanja učenika u nastavi likovne kulture'' . Pri stvaranju tog dokumenta dužan sam voditi se predmetnim kurikulumom kojega sam izmislio jer državni ne postoji, HNOS moram zanemariti, a poštivati Pravilnik o načinima postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi. To moram sastaviti sam, jer takav dokument na županijskoj razini još nije sastavljen, a kamoli predložen ili usvojen od strane ne znam koga. O postojanju takvog dokumenta na državnoj razini nemam saznanja. Zar ima smisla da takav dokument u svome nastajanju kreće od predmetnog učitelja? Osobno, u nastavi likovne kulture pri ocjenjivanju radova vrednujem likovni zadatak, tehniku, likovnost, originalnost i odnos prema radu i to jednom ocjenom u rasponu od 3 do 5. A u tom mome budućem čuvenom dokumentu s privremenim kriterijima postoji raspon ocjena od 1 do 5. Problem je što ne znam koji su kriteriji da učenik zasluži ocjenu 1 ili 2 iz likovne kulture, a pogotovo kad znam da inspekcije baš ne vole jedinice iz odgojnih predmeta. Eto, tek toliko za možebitnu raspravu. Možda Vi imate savjet prof. Huzjak?
|
|
|
Post by Miroslav Huzjak on Nov 22, 2011 17:42:21 GMT -5
Poštovani kolega, nisam siguran da sam tu od pomoći, ali mogu pokušati. Prvi korak u traženju uputa o ocjenjivanju je pogledati Pravilnik o ocjenjivanju; može ga se vidjeti ovdje: public.mzos.hr/fgs.axd?id=17257Zanimljivo je da unutra uopće ne piše da su ocjene od 1 do 5. Dobro je da se najzad izbacio stavak koji je posebno označavao odgojne predmete; drugim riječima, nema nikakve zakonske osnove da nekakva inspekcije ne voli jedinice iz odgojnih predmeta. Ono što se iz pravilnika može pročitati je da se vrednuje postignuta razina kompetencija (znanja, vještine, sposobnosti, članak 2), a kompetencije su navedene u Programu za svaku nastavnu temu kao obrazovna postignuća. To će reći, ukoliko postignuća nisu postignuta tada je ocjena negativna. Ovo se uglavnom koristi kada naprosto nema likovnog rada; možda zbog nedonošenja pribora, ili nestizanja na satu - rad koji se radi kod kuće nije vjerodostojan, ili učenik nekako drugačije sabotira nastavu. Dvojka bi mogla biti dodijeljena učeniku koji nije svladao postignuća, ali postoji bilo kakav rad (makar posve besmislen). Nažalost, kao i za mnoge druge stvari, i ovdje nastavnici traže rješenja u hodu.
|
|
|
Post by paladin on Dec 27, 2011 7:28:33 GMT -5
Na praksi sam već više puta vidjela da predmete Glazbene kulture i Tjelesne i zdravstvene kulture vodi profesor umjesto učitelja. Satove likovne kulture, barem prema mojem iskustvu, zasad je još uvijek vodio učitelj razredne nastave. Ono što me zanima i brine, hoće li nas učitelje zamijeniti profesori u nastavi tzv. odgojnih predmeta, a mi ćemo "spasti" na preostala tri? Čula sam iz različitih izvora da se to sprema, a praksa kojoj sam svjedočila govori u prilog tome. Kakva su Vaša saznanja i razmišljanja o tome? Zahvaljujem na odgovoru.
|
|
|
Post by oko1976 on Jun 6, 2013 3:58:03 GMT -5
Prvo bih pohvalio stranice i forum! Ja nisam nastavnik veæ roditelj djeteta u 1. razredu osnovne škole, a inaèe diplomirani informatièar. Sa zanimanjem sam prouèio "Priruènik likovne kulture za nastavnike razredne nastave" te je on samo potvrdio moje laièko mišljenje o likovnoj kulturi kao odgojnom predmetu, a koji je premalo zastupljen u školi. I to malo zastupljeno u školi nekada može biti skroz krivo realizirano, umjesto da potièe kreativnost i razvoj djeteta nastavnici svojim ponašanjem to sputavaju i stvaraju odbojnost prema predmetu kod uèenika. Ne znam postoji li problem u komunikaciji nastavnika s uèenicima ili možda nastavnici pod likovnom kulturom sreðuju svoje administrativne stvari, a djeci daju na volju da rade što žele no još veæi problem nastaje kod ocjenjivanja. Ne znam kojim kriterijima se vode prilikom ocjenjivanja no dijete koje ide na izvannastavne aktivnosti iz likovne kulture, koje je išlo i na likovnu skupinu u vrtiækom periodu te se voli likovno izražavati nakon moguæe zakljuène ocijene 4 na kraju 1. razreda više ne želi èuti za takve izvannastavne aktivnosti. Bojim se da na takav naèin djeca gube moguænost razvijanja svoje kreativnosti, sposobnost uoèavanja razlièitosti, a danas sutra ako nisu kreativni i ne znaju cijeniti i poštovati razlièitosti veæ slijede šablonu društva nastaju vrlo veliki problemi od alkohola do homofobije. Koje je Vaše mišljene o tome i što savjetujete kao roditelju kako postupiti? Naravno razgovarati æu sa nastavnicom, ali dijete koje ima odliène ocjene iz svih predmeta osim hrvatskog i kao što napisah pohaða izvannastavne aktivnosti iz istog podruèja te to voli, nikako mi se ne uklapa ocjena 4 iz likovne kulture pogotovo u 1. razredu, a još gore spoznaja da nešto što moje dijete voli postaje njemu odbojno zbog ocjene. Pozdrav!
|
|
|
Post by Miroslav Huzjak on Jan 14, 2014 16:20:18 GMT -5
Kriteriji za vrednovanje postignuća u likovnoj kulturi su uspješnost primjene naučenog likovnog pojma (recimo, u prvom razredu osnovnih ili izvedenih boja, tonova boja, karaktera crta i površina itd.), uspješnost upotrebe likovnog sredstva (recimo stupanj sjenčanja olovkom, raspon miješanja pastela, pogođenost gustoće tempera i sl.), te uspješnost prikaza motiva (količina uloženog truda, detaljnost prikaza, originalnost i maštovitost nasuprot stereotipnosti, šabloniziranom prikazu, oponašanju drugih i nedovršenosti radova). Ukoliko Vaše dijete posjeduje intrinzičnu (unutarnju) motivaciju i pohađa izvannastavne aktivnosti svojom voljom, ocjena neće stvoriti odbojnost prema nekom području; to se može dogoditi samo ako je učenik motiviran ekstrinzično, odnosno ako je tako odgojen da radi za ocjenu. Tu odgojnu ulogu imaju jednako i nastavnik i roditelj. Iz poruke nije vidljivo je li učenik zakinut za neka obrazovna postignuća ili kompetencije, već samo da je zakinut za ocjenu. Vrlo dobra ocjena je, kao što joj ime kaže, vrlo-dobra, ona nije loša. Ukoliko roditelj djetetu šalje poruku da je vrlo dobra ocjena zapravo loša, može mu na duže pruge poljuljati samopouzdanje, stoga oprezno s vrednovanjem ocjena. Svakako je poželjno konzultirati se s nastavnikom i vidjeti kako pomoći djetetu da što bolje usvoji školske sadržaje.
|
|
|
Post by učiteljica123 on Sept 16, 2015 14:03:31 GMT -5
poštovani profesore, mogu li se nastavne jedinice u nižim razredima izvoditi u blok-satu svaki drugi tjedan?
|
|
|
Post by owiwupuxoj on May 25, 2019 14:35:29 GMT -5
|
|
|
Post by igilekecedan on Dec 5, 2019 14:52:23 GMT -5
|
|
|
Post by elfbar on Oct 2, 2022 5:41:55 GMT -5
predivno a sta ja
|
|
|
Post by elfbar on Oct 2, 2022 5:42:12 GMT -5
|
|