|
Post by uciteljicalk on May 27, 2009 6:10:10 GMT -5
Pozdrav! Imam jedno pitanje: da li predmetni ucitelj koji piše poseban izvedbeni program za ucenika koji boluje od down sindroma treba biti posebno placen za to ili je za to zadužen njegov ucitelj defektolog?
|
|
|
Post by Miroslav Huzjak on Jun 3, 2009 3:25:14 GMT -5
Ispit se može slušati ukoliko se ispitanici slažu. Promjena je utoliko da više nema usmenog ispita, veæ samo (dva) pismena.
U pitanja dodatnih poslova i honoriranja u školama nisam upuæen. Pokušajte s pitanjem u raèunovodstvu ili u Agenciji za odgoj i obrazovanje.
|
|
|
Post by Merima Sarajevo on Jul 10, 2009 2:29:40 GMT -5
Prvo da Vam se zahvalim na ovim likovnim stranicama, na strucnosti, posvecenosti i istrajnosti s kojima pristupate likovnom odgoju i obrazovanju djece. Meni (a preko mene i mojim ucenicima) casove likovne kulture se ucinili mnogo interesentanijim. Iz BiH sam i Vaše prijedloge Godišnjih planova uspješno prilagodavam vec 2 godinu kako NPP-u po kojem radim tako i mogucnostima ucenika. Javljam Vam se, jer me interesuje Vaš stav u vezi odgoja i obrazovanja ucenika RN. Naime, dok sam studirala profesor mi je bio Ragib Lubovac ciji je stav za djecu treba prepustiti spontanom likovnom izražavanju. Cesto je znao reci da ucitelji kvare i uništavaju "djecije" u njihovim radovima svojom uciteteljskom intervencijom. Nakon studija, a u praksi, nisam bila zadovoljna svojim casovima LK-a kao ni rezultatima koje sam dobivala, te se malo više zainteresovala za djeciji crtež i djeciji likovni izricaj uopce. Našla sam se u knjizi Maureen Cox "Children's drawings" u kojoj i ona istražuje kako poucavati djecu - od kineskog sistema koji djecu uci strogo formalnoj tehnici crtanja (a dobivaju fantasticne rezultate) do americkog koji prepušta spontanom izražavanju. Ona je rješenja našla negdje izmedu. Kakvo je Vaše misljenje?
|
|
|
Post by Miroslav Huzjak on Jul 10, 2009 17:30:44 GMT -5
O vezi odnosa slobode i voðenosti djeèjeg likovnog izraza dosta sam pisao u tekstovima koji su i online i u svojem priruèniku za nastavnike. Uglavnom, doista je èinjenica da slobodan djeèji crtež (i slika) sadrži visoku razinu likovne kvalitete koju su prouèavali i mnogi umjetnici. Meðutim, slobodan djeèji crtež je postao raritet - djeca su socijalna biæa s predispozicijom prilagoðavanja, pa se veæ od treæe godine njihov likovni izraz pretvara u oponašanje lošeg izraza odraslih - i tako nastaju šablone (koje su doista uništavanje "onog djeèjeg", odnosno onog prirodnog u djeci). Stoga, statistièki gledano, velika veæina djece crta izrazito loše i šablonski, pa ih je stoga potrebno od toga oduèiti uèenjem neèeg drugog. Drugo, crtež ne služi samo nesvjesnoj likovnoj kvaliteti, veæ prvenstveno svjesnom uvježbavanju misaonog procesa, i to putem rješavanja likovnih problema. Jednostavnije reèeno, bez zadavanja problema nema niti kreativnosti niti kognitivnog razvoja. To je posebno važno u svijetu u kojem se vjeruje da postoje znanstvene istine (iako to uopæe nije tako, pogledajte tekst na tu temu), a zbog èega prosjeèan pojedinac nije sposoban misaono (apstrahiranjem) preispitivati informacije. Napokon, tu leži i sva zabluda o umjetnosti - umjetnost se nikada nije bavila "lijepim" ili estetikom ("lijepo", uostalom, uopæe ne postoji jer je podložno konvencijama) - umjetnost se bavi promišljanjem ljudskog poimanja svijeta kroz svoja èula i kroz svoj um. Pojedinac može imati moguænost odabira samo ako je mnogo toga nauèio. Veæa sloboda postiže se veæim uèenjem. Uèenje vizualnog jezika i njegove primjene daje djeci mnoge dodatne kombinatorièke materijale za njihov um. Trening unaprijeðuje pojedinca, a nema treninga bez nauèenih pravila i ciljanih vježbi.
|
|
|
Post by Cestitke on Aug 13, 2009 3:48:13 GMT -5
cestitke na prekrasnoj djevojcici Helli koju ste dobili.
Uciteljice
|
|
|
Post by Miroslav Huzjak on Sept 2, 2009 6:31:12 GMT -5
Zahvaljujem!
|
|
|
Post by mena on Sept 16, 2009 8:03:38 GMT -5
Hvala na ovim stranicama, bile su od pomoći tijekom studiranja! Da li mi možete nešto reći o otvorenoj nastavi? Definicija u principu i ne postoji, samo pokušaji...nema baš ni literature...unaprijed zahvaljujem.
|
|
|
Post by Hela on Oct 4, 2009 6:35:05 GMT -5
Koje su odgojno- obrazovne stategije u nastavi likovne kulture? Hvala
|
|
|
Post by Miroslav Huzjak on Oct 8, 2009 16:19:40 GMT -5
O otvorenoj nastavi (bez školskog zvona) ne znam više od onog što se može naći na netu. Termin "odgojno-obrazovne strategije" nije uobičajen u likovnoj kulturi, pa se ne može dati jednoznačan odgovor. Ipak, o-o strategije obuhvaćaju metode i postupke, odnosno načine aktiviranja sudionika o-o procesa. Pretpostavljam da se može govoriti o oblicima, načinima i metodama rada. Odakle Vam to pitanje?
|
|
|
Post by guest on Jan 3, 2010 12:30:19 GMT -5
|
|
|
Post by Srednjoskolka on Jan 5, 2010 17:48:34 GMT -5
Puno hvala na korisnim tekstovima, izvrsna stranica ...
|
|
|
Post by ZZ on Feb 26, 2010 5:07:20 GMT -5
Poštovanje! Stranica je odlièna, mnogo korisnih informacija.. Moram priznati da kao studentica nisam preèesto svraæala ovdje, al eto od kad sam poèela raditi, došla k´ pameti.. I namjeravam odabrati sat likovne kulture za struèni ispit.. Priprema za struèni ispit i samo polaganje je stresno razdoblje samo po sebi, bez obzira na nastavni predmet iz kojeg se održava sat.. I istina da ga ne èekam s veseljem, "juhuhu ajde jedva èekam..." jok! Ali kak´ su svi, tak´ æu i ja.. vjerujem.. Na kraju krajeva, i za MLK su prièali svašta, užasno teško proæi, profesor ima odreðeni postotak ljudi koji prolaze i koji padaju, ma hajde.. Hodala na predavanja (imala nekoliko izostanka), odradila sve obveze koje smo imali, sjela, èitala literaturu, uèila i dobila vrlo dobru ocjenu Znam da sam možda malo off topic, ali dijelim mišljenje LP
|
|
|
Post by Lidija on May 15, 2010 6:52:25 GMT -5
Poštovani profesore Huzjak , voljela bih pročitati Vaše mišljenje o suradnji osnovnih škola i muzeja .
|
|
|
Post by Miroslav Huzjak on Aug 19, 2010 14:31:52 GMT -5
Pa, čini mi se da takvu praksu osujećuju razni problemi - financiranje, čuvanje učenika na putu i u samom muzeju, vrijeme koje za to trebaju odvojiti i učitelji i učenici itd, a i to da mali broj muzeja ima ozbiljnije razvijenu muzejsku edukaciju za djecu (treba pohvaliti MSU i MUO). Ruka organizacije može biti pružena i od strane škole i od muzeja, ali bi radionice trebalo prakticirati redovito zbog navike, kako bi se izbjegao poznati efekt srednjoškolaca u kazalištu (ogroman otpor). U svemu ovome postoji i e-učenje; obratite pažnju na link "Avanture Vita i Nade" na naslovnici.
|
|
|
Post by fredanaana on Nov 13, 2010 7:15:11 GMT -5
Poštovani profesore Huzjak,
postoji li mogućnost da se na UFZG pokrene poslijediplomski specijalisitčki studij Vizualne kulture i umjetnosti. Na ALU postoji sličan program s kojim se stječe zvanje magistra likovnog odgoja i obrazovanja. No, nisam sigurna kako i u kojoj mjeri taj program zaista funkcionira. Uz to smatram, i to govroći iz iskustva, da metodička izobrazba učitelj na UF pramašuje onu nastavnika s ALU. I sve to zahvaljujući trudu i čvrstom vodstvu profesora poput Vas. Naprosto je žalosno da institucija koja je posvećena odgoju i obrazovanju učitelja, ne nudi jedan takav program za specijalizaciju koji ima veliku važnost u obrazovanju generacija koje dolaze.
|
|